Pin It

Posljedica pandemije virusa korona je u određenom dijelu je i borba na svjetskom tržištu roba. Nestašica, a samim tim i poskupljenje sirovina promijeniće tokove svjetske, ali i domaće privrede. Tržišna pravila ponude i potražnje koja smo poznavali prije, kako kažu ekonomisti , više ne važe!

145378 1 
 

Usljed smanjenja privredne aktivnosti s kojim smo bili suočeni u jeku pandemije virusa korona, očekivan bi bio porast cijena gotovih deficitarnih proizvoda i energenata, ali ne u tolikoj mjeri i sirovina. Ipak, na svjetskom tržištu vlada nestašica čelika, obojenih metala, električnih provodnika, plastičnih masa. Teško je doći do robe sa kineskog tržišta. Sa poskupljenjima je suočena i prehrambena industrija. Skuplji su suncokret, pšenica, jestivo ulje.

- U ovoj drugoj fazi kada je krenulo popuštanje mijera i kada je krenula da raste privredna aktivnost pogotovo u razvijenim ekonomijama SAD i Kine, gdje recimo imamo dvocifren rast kineskog BDP-a, došlo je do toga da suplaniranja kod velikih proizvođač i velikih trejdera, došlo je do toga da su u jednom trenutku veliki trejderi sirovina kupovali sve raspoložive sirovine na tržištu, došlo je do nestašice sirovina i toga da su proizvođači sirovina podigli cijene pogotovo za male privrednike - rekao je Aleksandar Ljuboja, ekonomista.

Vladimir Blagojević portparol Privredne komore Republike Srpske ističe da je problem naše privrede to što mi na neki način nemamo baznu industriju sirovin.

- Ne proizvodimo uopšte neke sirovine, ili ih proizvodimo u daleko užem obimu nego što je to potrebno našoj privredi. Možemo pričati samo da imamo dovoljno drvnih sortimenata, ali u svim ostalim industrijama, od građevinarstva, metalske industrije, industrije tekstila, kože naši privrednici su prinuđeni da kupuju na svjetskom tržištu - dodao je on.

A snabdijevanje robom iz Kine u proteklih šest do sedam mjeseci ide otežano, kaže predjednik Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Trivić. Imamo situaciju, kaže, da je prošle godine u nekim sektorima bila smanjena proizvodnja sa jedne strane, a sa druge se na tržištu pojavio slobodan novac koji su Vlade štampale.

- Јeste djelimično problem pademija, a djelimično može biti i problem štampanja novca. U zadnjih četiri-pet godina Evropa je zbog krize štampala velike količine novca, ne samo Evropa već i Amerika i jednostavno novac sve manje vrijedi i ljudi pokušavaju taj novac pretvoriti u neku vrijdnost neku robu da nekako sačuvaju imovinu - naglasio je Trivić.

U drugačijem globalnom rasporedu sirovina, tržišnu bitku dobijaju ekonomski moćnije zemlje.

- U slučaju vakcina, pokazje se da vakcine proizvode ekonomski moćne zemlje. Pa imamo da se donekle može porediti da zemlje koje su svojevremeno razvijale nuklearne programe danas proizvode vakcine - rekao je Miloš Šolaja  profesor Fakulteta političkih nauka u Banjaluci.

Tako je u igri velikih Rusija u jednom trenutku na tonu pšenice stavila 16e dodatnih oporezivanja. Imamo tržište koje nakon velikog udara još nije definisano, gdje jedni koriste situaciju i svoju snagu, kažu stručnjaci. Teško je prognozirati rasplet situacije na globalnom tržištu. Јoš teže kako će se igre velikih odraziti na domaću privredu poput naše.

Izvor