Kao i ostatku Hrvatske i na ribarnici u zagrebačkim Utrinama, vidljivo je da je srdela presitna.
Toliko da su novinari Večernjeg lista za 5 evra izbrojali čak 72 komada male plave ribe – od kojih 46 srdela i 26 inćuna.
Prve, dužine između 11,50 i 13,50 centimetara, činile su oko dvije trećine – 680 grama, dok je skor na vagi za inćune pokazivao 315 grama.
"Možemo samo pretpostaviti što se događa, a za rješenja su nadležni Institut i resorno ministarstvo. No činjenica je da je u moru definitivno previše predatora, sve više tuna, dupina, koji nam predstavljaju probleme, a s druge strane pitanje je i kako priroda podnosi klimatske promjene. I prije 15-ak godina srdela je nestala pa se vratila. Možda se to opet ponavlja", kaže predsjednik Ceha za ribarstvo HOK-a Stjepan Nedoklan i dodaje:
"Mi, ribari, možemo se samo prilagođavati, ništa drugo. Ako nema srdele, lovit ćemo losose, valjda ćemo i za njih naći neko tržište – šali se, aludirajući na odbjegle primjerke iz uzgajališta iz podvelebitskog kanala."
Od resornih se saznaje znaje kako pecatura srdele u februaru nije svagdje loša.
U fabrike za preradu male plave ribe ovih dana stižu i veći primjerci - između 39 i 46 komada po kilogramu, što znači da veličina zavisi i o tome gdje se love.
Srdela se, naime, na ribarnice uglavnom plasira iz manjih ribarskih brodova do 12 metara koji jedini smiju ribariti u kanalima – a tu je obično manja. Činjenica je, međutim, da je i lani drastično pao stok srdele – toliko da je ni hrvatske fabrike za preradu ribe nisu imale dovoljno, a uzgajališta tuna, koja su takođr veliki potrošači domaće srdele i inćuna, morala su se okrenuti većem uvozu haringe i druge ribe.
Ante Mišura, direktor Uprave za ribarstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, objašnjava kako je pecatura broj jedinki u kilogramu, a kako ribe prolaze kroz različite periode hranjenja i razmnožavanja odnosno debljanja i mršavljenja tokom godine, broj jedinki po jedinici mase nije dovoljno indikativan pokazatelj promjena u populaciji.
Naprimjer, srdela se mrijesti tokom zimskog perioda te je početkom mrijesta teža radi punih gonada. Krajem sezone mrijesta značajno gubi na masi pa ih u kilogramu može biti više u fazi mirovanja (npr. u maju).
Biološki je stoga ispravnije promatrati srednju dužinu svih analiziranih jedinki tokom godine, iako ona može upućivati i na promjene u karakteristikama ribolovnih aktivnosti, vremenu ribolova, području i periodu godine u kojem se lovi.
Prema podacima splitskog Instituta za okeanografiju i ribarstvo, srednja lovna dužina srdele iz ulova plivaricom srdelarom od 2006. se smanjila.
Te godine zabilježena je najviša prosječna dužina od 15,19 cm. Nakon toga konstantno pada, do 12,65 cm u 2021., dok su u 2022. i 2023. vrijednosti bile nešto veće – 13,07, odnosno 12,91 cm.
Ali svejedno, procjena stanja za sve zemlje Jadranskog mora na nivou GFCM (General Fisheries Commission for the Mediterranean) koja se provodi jednom godišnje, pokazala je kako je u 2023., uprkos smanjivanju ribolovnog napora, stok srdele i dalje u pojačanom riziku od prelovljenosti, dok se procjena za 2024. očekuje sredinom maja.
To je i razlog što se sa zajedničke kvote za cijelu EU od 2017., 2022. prešlo na ograničenje ulova po članicama. Za Hrvatsku je to 2022. podrazumijevalo 56,3 hiljade tona srdele i inćuna, godinu kasnije 51,7 hiljada, a u 2024. 47,1 hiljada tona. Od ove godine pak i srdela i inćun imaju zasebnu kvotu, hrvatski ribari smiju uloviti 10.608 t inćuna i 36.267 t srdele, od kojih najviše 9% kvote mogu prenijeti s jedne na drugu vrstu.
Mišura kaže kako je broj dana obustave ribolova okružujućom mrežom plivaricom srdelarom stabilan već niz godina. Ribolov ovim alatom zabranjen je u decembru – od Badnjaka do polovine februara,
Regulacija ribolova u februaru varira iz godine u godinu, na način da je pojedinih godina u drugom dijelu februara bio dozvoljen ribolov okružujućom mrežom plivaricom srdelarom određeni broj dana. U proljetnom periodu niz godina provodi se 30-dnevna zabrana rada ovim alatom radi zaštite inćuna, što sve skupa skupa rezultira zabranom u trajanju od 82 do 90 dana u godini.